Zagrebačka Planetopija nedavno je objavila knjigu ugledne britanske psihoterapeutkinje Julije Samuel u kojoj iscrpno prikazuje što se s nama događa u trenutku kad nam umre voljena osoba. Smrt roditelja, partnera, brata ili sestre, prijatelja ili - najgora trauma - smrt djeteta izaziva duboku bol i osjećaj gubitka, a na samom kraju je tugovanje, jedna od najsnažnijih manifestacija psihičke patnje koju možemo doživjeti
Još od Hobbesa i Rousseaua - uvjetno rečeno, jer nisu suvremenici - traje ta prepirka: jesu li ljudi po prirodi loši, sebični i zli pa im treba civilizacija kao glazura, ili su ljudi intrinzično dobroćudni, a privatno vlasništvo i civilizacija su ih pretvorili u vukove? Nizozemski povjesničar i jedan od najistaknutijih mladih europskih mislilaca Rutger Bregman u svojoj novoj knjizi, "Ljudski rod", iznosi revolucionarnu hipotezu - realistično je pretpostaviti da smo dobri
Dario Grgić piše o novoj knjizi eseja Marka Gregorića, "Uz krizu kritike: Transkulturološki eseji", koju su objavili Sandorf i Mizantrop, a u kojoj možete čitati oglede kakvi se u nas baš i ne pišu, iako se u nas, kao što je poznato, puno piše. Gregorić u odnosu na standardnu produkciju (pa i onu rjeđu, natprosječnu i nestandardnu) kao da nije odavde
Iza prvog tromjesečja trudnoće, smrti se događaju svakoj petoj ženi, navodi psihoterapeutkinja Ana Božac u drugom dijelu knjige, u kojem daje pregled odnosa društva prema ovoj vrsti gubitka, ali i teorijske postavke i znanstvene činjenice o ovoj temi. Svakoj od njih, dakle, prešutnom društvenom normom oduzeto je pravo na žalovanje, kao i njezinu partneru, obitelji
Serijal Virtualni Interliber završavam izborom deset knjiga poezije. Knjige na popisu tek su djelić onoga što je objavljeno u 2020. godini, izbor je naravno - kao i u prethodnim nastavcima - osoban, pa u tom smislu odaje moj senzibilitet; nije probir najboljeg (takav ni ne mogu sastaviti). Sve knjige se mogu kupiti online, na stranicama izdavača, a dobar dio naslova je na popustu i u knjižarama. Knjige su poredane nasumičnim redom, redoslijed nije odraz kvalitete ili važnosti djela
Nekad čitamo iz zabave, iz eskapizma, iz čistog užitka i potrebe da se, ako ne utopimo u knjizi, a onda utoplimo u tekstu. Svi načini čitanja su u redu. Ako išta, čitanje ne bi trebalo izazivati bilo kakvu osudu ili prosudbu. Krimiće i trilere ne čitam već nekoliko godina: umorila sam se od nasilja; toliko ga je u svijetu oko mene da ga ne želim i u knjigama. Preporuke za tu vrstu literature vam, dakle, ne mogu dati, ali umjesto toga nudim, vjerujem, nešto bolje: deset lakih komada. To su knjige za opušteno i radosno čitanje - književni ekvivalent popisa od neki dan, onoga za utjehu
Čvorak koji se boji visine, dječak koji se boji mraka i Jura koji strahuje od odrastanja – samo su neki od junaka knjiga za djecu koje smo odabrali iz ovogodišnjeg virtualne sajamske ponude. Na popisu je i jedan bezvremenski klasik!
Je li napredak nestao i, ako nije, što će biti njegov glavni pokretač u budućnosti? Kako se nositi s tjeskobom koju je izazvala pandemija i što nas čeka poslije? Je li drugačiji svijet moguć, jesu li ljudi po prirodi dobri ili zli, i što bi na sve ovo rekao stoik Epiktet? To su tek neke od tema kojima se bave novi publicistički naslovi. Izabrali smo ih petnaest iz bogate ponude hrvatskih nakladnika i jednog bosanskohercegovačkog
U današnjem nastavku Virtualnog Interlibera donosimo vam preporuke za kupnju prijevodnih beletrističkih naslova. Na našem popisu mnogo je noviteta i - što nas posebno raduje - čak šest iznimnih ženskih spisateljskih glasova. Sve knjige se mogu kupiti online, na stranicama izdavača, a dobar dio naslova je na popustu i u knjižarama. Knjige su poredane nasumičnim redom, redoslijed nije odraz kvalitete ili važnosti djela
Vremena su teška. A kad je teško, posebno je izazovno u srcu održati radost, prihvatiti strah, patnju i očaj, pronaći snagu. Ovaj popis sastavljen je od knjiga koje sam čitala u trenucima kad meni nije bilo lako, tek je jedna na popisu nova i nepročitana. Svrha ovog popisa je da posluži kao inspiracija; nekome će, nadam se, neka knjiga donijeti i utjehu, ili mu pomoći da sebe malo bolje razumije
Studeni je, tradicionalno, omiljeni mjesec knjigoljubaca u Hrvatskoj - u ovo se vrijeme obično održava sajam knjiga Interliber na kojem se kupe zaliha knjiga za cijelu godinu. Zbog pandemije se sajam ove godine neće održati, no svi hrvatski izdavači na svojim su web stranicama ponudili uobičajene sajamske popuste: nešto niže na nove knjige, ali odlične na starija izdanja. Sa željom da pomognemo hrvatskim nakladnicima - da očuvamo dobru naviku kupovanja i čitanja knjiga - danas počinjemo objavljivati naše preporuke za kupnju
Vremena nisu laka. Više nego ikad potrebno je samog sebe podsjećati na radost, ljepotu, zajedništvo: svega je toga bilo i opet će biti; svega toga ima. Redateljica i spisateljica Hana Veček u svojem intimističkom eseju piše o odlascima na plac, bilježi ih u jednoj godini: od ljeta, preko jeseni i zime, do proljeća. U tim posjetima sve oko nje - i sve u njoj! - klija, raste, buja, cvjeta, miriše, zeleni se, plavi, žuti i crveni. Neka obilja!
Dario Grgić piše o knjizi "Temeljna pitanja mistike" koju su napisali Alois Maria Haas, Hans Urs von Balthasar i Werner Beierwaltes, a objavila lani Matica hrvatska u prijevodu Ivana Kordića
Ovogodišnja Nobelova nagrada za književnost danas je pripala američkoj pjesnikinji Louise Glück, a u obrazloženju se navodi kako joj je nagrada dodijeljena za "jasan poetski glas koji oštrom ljepotom čini pojedinačno postojanje univerzalnim"
Trilogija "Oris" britanske spisateljice Rachel Cusk - koju čine romani "Oris", "Tranzit" i "Lovorike" - osvojila je čitatelje diljem svijeta. U njemu nema jasne pripovjedačice, odnosno - ima je, ali je ona promatračica. U pitanju je "poništena perspektiva", izbrisana, uništena, nepostojeća. Upravo zahvaljujući takvom pristupu pripovijedanju Rachel Cusk je zaradila laskave kritike: kritičari New York Timesa uvrstili su "Oris" među petnaest najznačajnijih knjiga iz pera žena koje oblikuju način na koji čitamo i pišemo u 21. stoljeću
Novi hrvatski prijevod "Hobita", kao i trilogije "Gospodar prstenova", usklađen je s uputama koje je slavni pisac i najutjecajniji filolog druge polovice 20. stoljeća napisao za prevoditelje iz cijeloga svijeta moleći ih da u svojim jezicima sačuvaju jezično bogatstvo i svijet koji je stvorio. Prevoditelj Marko Maras i urednica Miroslava Vučić objašnjavaju svoju odluku