Large ugresic15 scaled

Dubravka Ugrešić

HRVATSKA

Dubravka Ugrešić (1949) jedna je od najuspješnijih hrvatskih književnica. Uz plodnu književnu karijeru, niz je godina djelovala pri Institutu za teoriju književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kao teoretičarka i prevoditeljica najpoznatija je po “Novoj ruskoj prozi” (1980), te “Pojmovniku ruske avangarde” (1984) u suradnji s Aleksandrom Flakerom. Hrvatsku napušta 1993., a danas živi u Amsterdamu i povremeno predaje na američkim i europskim sveučilištima. Djela su joj prevedena na više od dvadeset jezika i dobitnica je nekoliko europskih književnih nagrada. Šira je publika pamti po hit-romanima “Štefica Cvek u raljama života” i “Forsiranje romana reke”. Objavljuje zapažene romane (“Muzej bezuvjetne predaje”, “Ministarstvo boli”) i zbirke ogleda (“Američki fikcionar”, “Kultura laži”, “Zabranjeno čitanje”, “Nikog nema doma”).

Foto: Vincent Mentzel

Naslovi

Book brnjica za vjestice

6213 big

6024 big

4497 big

557 big

316 big

324 big

325 big

323 big

321 big

319 big

317 big

322 big

320 big

318 big

Povezani sadržaj

Large ilustracija ugre%c5%a1i%c4%87

Muzej ruske književnosti u stvaralaštvu Dubravke Ugrešić

Petak, 29. 3. 2024.

Dubravka Ugrešić uporno je vjerovala u suptilnu magičnost književne riječi i sposobnost književnoga teksta da čak i najskeptičnijeg čitatelja zavede i navede da povjeruje u istinitost i autentičnost ispripovijedanog. Ovim esejom, u kojem skicira ruske korijene njezina stvaralaštva, Danijela Lugarić Vukas pridonosi arhiviranju, sortiranju i književno-znanstvenom vrednovanju Ugrešićkina bogatog stvaralačkog opusa izvan uobičajenih političko-društvenih narativa kroz koje smo je navikli promatrati

6213 big

Književna gozba za one koji vjeruju da rukopisi ne gore

Dubravka Ugrešić

Lisica

Naša ocjena:

Big 1059 3308

Dubravka Ugrešić - Komunizam je umro, ali su pobijedili amateri koji su preplavili svijet

Srijeda, 19. 10. 2016.

U eseju “Karaoke kultura” književnica Dubravka Ugrešić definira suvremenu kulturu koja je zahvaljujući tehnologiji širom otvorila vrata anonimnim masama. Nekadašnji pasivni konzument danas je značajan igrač u kulturnoj ekonomiji. On je kritičar-amater, pisac-amater i kreator svoga fandoma, svoga čitalačkog kruga

"Muškarčeva mržnja prema ženama bila je oduvijek fokusirana na jezik ("Ta baba ima jezičinu kao krava rep!"), na usta, na "začepljivanje" usta, na oduzimanje prava na govor, na sistematsko odbijanje dijaloga sa ženama, na muškarčevu nezasitnu potrebu za dominacijom. Oduzimanje prava na govor pokazalo se efikasnijim od oduzimanja života. Šeherezada je prva žena koja je ostvarila pravo na govor, odnosno na rizičnu spisateljsku profesiju. Za svoje pravo izborila se stavljajući glavu na panj tisuću i jedan put."

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice.

Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više