Povjesničar kulture Joe Moran u novoj je knjizi dao povijesni, antropološki i sociološki pregled stidljivosti. Rezerviranost postoji otkad ima civilizacije, no ono što se nekad smatralo osobinom plemenitih u digitalnom dobu pretvoreno je u - bolest
"Karusel" nije samo odgođena ljubavna priča s lijepim mogućnostima jedne neispunjene ljubavi nego i priča o svima nama, i to ispričana perom pisca koji ima ono treće oko koje vidi stvari što se kriju iza fasade naše zajedničke sreće, naših zajedničkih neprijatelja, naših zajedničkih niskih strasti koje nikada ne dočekaju svoj trenutak ispostave računa, jer kolektivne krivice nema
Projekt Literary Europe Live okuplja partnere iz područja književnosti iz 15 europskih zemalja, a sjedište mu je na Mercator institutu pri Sveučilištu Aberystwyth. Deset Novih glasova Europe za 2017. godinu su romanopisci, pjesnikinje, dramaturzi i prevoditeljice iz Belgije, Bosne i Hercegovine, Francuske, Islanda, Latvije, Luksemburga, Poljske, Rumunjske, Španjolske i Walesa
Ćosić konstantno, tijekom cijele knjige “Mirni dani u Rovinju“ nemilosrdno paradira podacima i potvrđuje veliku erudiciju, igra se asocijacijama, sve povezujući u jedan čvor. Sam kraj knjige je nemilosrdan, Ćosić navodi riječi Stjepana Planića koji kaže kako kuća ne mora biti vječna, nego joj kraj može biti onda kada i njenom gospodaru. Kuća ovoga gospodara više ne može biti srušena jer je o njoj napisana knjiga
Nemoj da fališ/Don't fail ime je kampanje koju je pokrenuo šibenski Festival alternative i ljevice. Na ovaj način fališevci se obraćaju publici, prijateljima i donatorima, za novac koji će im omogućiti održavanje 5. FALIŠ-a. Cilj kampanje je prikupiti 15.000 američkih dolara
Tri gradivna lika “Salijevanja strave“ svojevrsni su sanjari neuklopljeni u ponudu sustava. Ajanoviću su važnije njihove nutarnje biografike, one silnice nutarnjeg svijeta po kojima se vrti njihov kozmos. Cijeli je roman između ostaloga i nastojanje da se prikaže taj ratovima i onda kasnije nabujalim ideologizacijama potisnuti svijet, bolji svijet, svijet kojeg još uvijek ima ispod površine suvremene prostote
Hrvatski čitatelji autoricu će imati prilike upoznati na posljednjem proljetnom predstavljanju festivala Europea u Dvorištu. Marente de Moor svoj će roman, za koji je dobila prestižnu nizozemsku književnu nagradu AKO kao i nagrade Europske unije za književnost 2014., predstaviti u kafiću U Dvorištu, u četvrtak, 23. ožujka, s početkom u 19 sati
Karahasan u romanu “Sjeme smrti“ piše o moći koja stoji iza moći, o pravoj moći koja od ove funkcijske, ritualne, pravi tek lutkarsko kazalište: tako i bagdadski kalif nije ništa više od bespomoćne lutke u rukama moćnih vladara svijeta, kratkotrajnih, često promjenjivih, o kojima je kalif ovisan i izvan čijih mreža nema nikakvih ovlasti
Bajka o psu, “Roki Raketa“, antitetički je postavljena spram realija o nevjerojatnim likovima hrvatske posttranzicije. Zašto posttranizicije? Pa jer je njihova pretvorba završena, radi se o ljudima koji su sad dobro razvijene maligne izrasline na tijelu hrvatskoga društva za čije bi se stanje maltene moglo reći kako je u neizlječivom stadiju i kako je teško zamisliti kvalitetan izlaz iz situacije
Dario Grgić odabrao je pet knjiga novosadske izdavačke kuće iza koje stoji Relja Dražić. Riječ je o sljedećim izdanjima: romanu “Ledeni“ Roberta Schindel, biografiji “Tomas Bernhard“ Manfreda Mittermayera, “Ostavštini za života“ Roberta Musila, “Imaginarnim pismima“ Huga von Hofmannsthala i “Kao varvarin u Prateru“ Gerharda Amanshausera
Novinarka Anna Pasternak naumila je otkriti je li Pasternak doista volio Olgu Ivinskaju. Jest. No to je nije spasilo od dva robijanja u gulagu, oba puta zbog romana "Doktor Živago"
Velikić se kreće velikim vremenskim prostranstvom, njegov roman obuhvaća preko stotinu godina, na neki je način, uz hommage majci, “Islednik“ i minijaturna povijest Jugoslavije, Balkana, dajući i kritiku duhova svih dosad bilježenih vremena kroz osudu ljudi zbog nedostatka personalizma, on s pravom piše o nama kao o bijednim zarobljenicima mentaliteta. Kao neuke, nesposobne da shvatimo čak i one jasno napisane stvari
Bilo je nemoguće biti Pisac dok je Džamonja živ, a čini se kako na njegovo mjesto nije sjeo nitko sve tamo od 2001. kada je Džamonja, nakon što se vratio prije nekoliko godina iz Sjedinjenih Država, umro u Sarajevu
Domaće spisateljice koje se spominje i u kontekstu feminizma, od Dubravke Ugrešić, Daše Drndić, Slavenke Drakulić, pa do posljednjih Amazonki poput Asje Bakić, čitao sam kao vrsne spisateljice. I nekako mi je oslobodilački aspekt bio uvijek u drugom planu, imao sam dojam da se one jednako bore i za oslobođenje muškaraca od onog njihovog kretenizma, kao i za prava žena na ravnopravnost
Otto Scharmer i Katrin Kaufer s MIT-a autori su nove knjige koju je nedavno objavila Planetopija, a u kojoj objašnjavaju, uz pomoć tzv. teorije U, kako da uđemo u društvo 4.0 čija ekonomija počiva na ekološkoj svijesti
“Kretanje sjena“ neobično je ujednačena zbirka priča, što je rijetkost u ovim našim balkanskim gudurama, s vrlo osviještenim tretmanom problema egzistencije, gdje niti jednom autorica nije upala u egzistencijalizam ili u potrebu da svoga čitatelja poduči fintama koje omogućavaju lakše tonjenje u mulj, jer se ovdje, između ostaloga, radi i o tome