Studeni je, tradicionalno, omiljeni mjesec knjigoljubaca u Hrvatskoj - u ovo se vrijeme obično održava sajam knjiga Interliber na kojem se kupe zaliha knjiga za cijelu godinu. Zbog pandemije se sajam ove godine neće održati, no svi hrvatski izdavači na svojim su web stranicama ponudili uobičajene sajamske popuste: nešto niže na nove knjige, ali odlične na starija izdanja. Sa željom da pomognemo hrvatskim nakladnicima - da očuvamo dobru naviku kupovanja i čitanja knjiga - danas počinjemo objavljivati naše preporuke za kupnju
Vremena nisu laka. Više nego ikad potrebno je samog sebe podsjećati na radost, ljepotu, zajedništvo: svega je toga bilo i opet će biti; svega toga ima. Redateljica i spisateljica Hana Veček u svojem intimističkom eseju piše o odlascima na plac, bilježi ih u jednoj godini: od ljeta, preko jeseni i zime, do proljeća. U tim posjetima sve oko nje - i sve u njoj! - klija, raste, buja, cvjeta, miriše, zeleni se, plavi, žuti i crveni. Neka obilja!
Dario Grgić piše o knjizi "Temeljna pitanja mistike" koju su napisali Alois Maria Haas, Hans Urs von Balthasar i Werner Beierwaltes, a objavila lani Matica hrvatska u prijevodu Ivana Kordića
Ovogodišnja Nobelova nagrada za književnost danas je pripala američkoj pjesnikinji Louise Glück, a u obrazloženju se navodi kako joj je nagrada dodijeljena za "jasan poetski glas koji oštrom ljepotom čini pojedinačno postojanje univerzalnim"
Trilogija "Oris" britanske spisateljice Rachel Cusk – koju čine romani "Oris", "Tranzit" i "Lovorike" – osvojila je čitatelje diljem svijeta. U njemu nema jasne pripovjedačice, odnosno – ima je, ali je ona promatračica. U pitanju je "poništena perspektiva", izbrisana, uništena, nepostojeća. Upravo zahvaljujući takvom pristupu pripovijedanju Rachel Cusk je zaradila laskave kritike: kritičari New York Timesa uvrstili su "Oris" među petnaest najznačajnijih knjiga iz pera žena koje oblikuju način na koji čitamo i pišemo u 21. stoljeću
Novi hrvatski prijevod "Hobita", kao i trilogije "Gospodar prstenova", usklađen je s uputama koje je slavni pisac i najutjecajniji filolog druge polovice 20. stoljeća napisao za prevoditelje iz cijeloga svijeta moleći ih da u svojim jezicima sačuvaju jezično bogatstvo i svijet koji je stvorio. Prevoditelj Marko Maras i urednica Miroslava Vučić objašnjavaju svoju odluku
Pred vama je naš tradicionalni popis za ljetno čitanje – ove godine je najdulji, a knjige smo razdijelili u četiri skupine: stranu beletristiku, stranu publicistiku, domaću književnost i publicistiku te knjige za djecu i mlade. Knjige na listi poredane su abecednim redom, prema prezimenima autora. Kao i prethodnih godina, pri sastavljanju liste vodili smo se načelom da je ljeto vrijeme kad imamo najviše vremena za čitanje, a ne nužno vrijeme rezervirano za "lakšu" literaturu
Vlasnici su posebnu pažnju posvetili uređenju - čitav strop oslikao je Tomislav Buntak, poznati slikar i dekan Akademije likovnih umjetnosti. Strop je podijeljen u niše, a u svakoj od njih nalazi se po jedan crtež s mnoštvom likova. Svi crteži inspirirani su djelima klasične književnosti
Pisac je preminuo u svojem domu u Los Angelesu od posljedica raka debelog crijeva koji mu je dijagnosticiran 2018. godine. Nakon dvije i pol godine izgubio je bitku s teškom bolesti, koju je prihvaćao s ironijom, humorom i optimizmom
Iz pulske Škole za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu javila nam se knjižničarka Željka Kondić Dabo s molbom da pogledamo radove njezinih kreativnih učenika koji pišu i fotografiraju. Odabrali smo četiri teksta i četiri fotografije za objavu - Sandre Čelebić, Sare Bradarić, Ane Kuhar i Vite Raffaelli
Svijet se srušio, teška vremena postala su gora, toliko strašna da je gotovo neukusno zazivati hrabrost i dobrotu. Tko se uopće može približiti drugima u trenutku kad nam govore da držimo odstojanje od najmanje dva metra? Tko može misliti na ljubav u trenutku kad je gotovo jedino što osjećamo strah? Budistička redovnica Pema Chödrön ponudila je moguće odgovore na ta pitanja u svojim knjigama
Naši ljudski preci nisu bili baš netko i nešto u hranidbenom lancu. U savani vrijedi pravilo "tko jači, taj kvači" i "tko bježi, ne leži mrtav". Pripadnici vrste Homo nisu bili ni brzi ni jaki. Veća im je briga bila da ne budu pojedeni, nego što su mogli birati što će jesti. No pojava Homo sapiensa, prije nekih 100.000 godina, ustoličila je rod Homo na vrhu hranidbenog lanca. Harari kaže da je uzrok bila kognitivna revolucija: slučajna mutacija koja je naše neurone prespojila na način još nepoznat u prirodi
U kolovozu 2015. godine u američkom domu Marine Abramović u Hudsonu sastale su se umjetnica i njezina prijateljica i psihoanalitičarka Jeannette Fischer. Četverodnevni razgovor prerastao je u knjigu koju je objavila nakladnička kuća Geopoetika iz Srbije, a koja je krajem 2019. godine predstavljena i na pulskom Sajmu knjige
Što je feminizam danas? Koji su njegovi suvremeni zahtjevi, a koja su mu ograničenja? Zašto nam je potreban i je li nam, u ovom trenutku u povijesti, potrebniji nego ikad? Kako se feminizam prilagodio novom, tehnološkom dobu? Ovo su samo neka od pitanja na koje će odgovore ponuditi sudionice četverodnevnog festivala "Feminizam je za sve" koji uključuje predstavljanje knjiga, večer poezije, tribine i rasprave, a koji u fokus stavlja brojne feminističke teme
Goran Marković je poznati filmski i kazališni redatelj, pripadnik čuvene Praške škole, a roman „Beogradski trio“ (Laguna, Beograd, 2018.), o kojem piše Dario Grgić, četvrto je izdanje, što je vijest i pol, jer se radi o odličnoj književnosti, čovjek bi na nju posljednju posumnjao kada je čitanost u pitanju. Marković je roman napisao oko boravka sjajnog pisca Lawrencea Durrella u Jugoslaviji, gdje je pri britanskoj ambasadi bio ataše za tisak
Povodom deset godina rada, zadarski pisci objavili su zbirku kratkih priča "Samo se ti sjećaj" i zbirku poezije "Je li zvijezdama tijesno", a autorica Iva Pejković zbirku crtica "Vošta do Tokija"
