U upravo objavljenim memoarima "Moje utočište i moja oluja" prva indijska dobitnica nagrade Booker piše o teškom odnosu s majkom, poznatom indijskom učiteljicom Mary Roy od koje je pobjegla kad je imala osamnaest godina. No indijski memoari nisu europska autofikcija: nema ovdje samosažaljenja ni krivnje, Arundhati Roy s toplinom i humorom piše o okrutnoj i veličanstvenoj ženi koja je bila bolja učiteljica nego majka
Petra Prtajin, autorica romana "Samo jedna od", svakako je napisala kompleksan tekst o maturantici koja misli da će joj biti lakše ako konačno pripada nekoj grupi, ako se "uklopi", ali kad se to dogodi, pripadnost se pokaže mnogo opasnijom od apartnosti. Vrijedilo bi saznati što o tom tekstu misle mladi čitatelji: slažu li se sa stavom da je konformizam preduvjet odrastanja ili im je Piin poučak odbojan. Jer iako je u tekstu prisutan žargon generacije Z, to ne znači da je pred nama roman homogene mladenačke skupine. Prije bih rekla da je Prtajin progovorila o djevojačkoj potrebi da se "svima bude sve" (kći, unuka, ljubavnica, njegovateljica, prijateljica itd.), što je vrlo specifično patrijarhalno socijalno programiranje ženskog roda, piše Nataša Govedić
Ovogodišnje su književne perjanice na Interliberu: Treće kolo Djela Miroslava Krleže, Sabrana djela Dragutina Tadijanovića, Izabrane pjesme "Ponor i trstika" Petra Gudelja i roman "Rex Croatorum" Tomislav Hrvoja Hitreca. Među najljepšim su knjigama na Interliberu ekskluzivno, bogato ilustrirano izdanje "Božanstvene komedije" u novome hrvatskom prijevodu Mate Marasa i raskošna kolekcija klasičnih djela glasovitoga dizajnerskog dvojca MinaLima, poznatog po oblikovanju vizualnog identiteta filmova o Harryju Potteru
Iris Illyrica za ovogodišnji sajam knjiga donosi autobiografiju "Slobodna kao mačka" neponovljive Zdenke Kovačiček, knjigu "Tehnofeudalizam" jednog od najutjecajnijih svjetskih ekonomista i mislilaca Janisa Varufakisa, roman po kojem je snimljen hit-film "Zlica", ciklus slikovnica o Minimoni najuspješnije katalonske ilustratorice i književnice Rocio Bonilla te djeci prilagođenu verziju "Tri mušketira", slavnog romana Alexandrea Dumasa
U sklopu biblioteke PULS izdavačka kuća Egmont za Interliber donosi nastavak hita "Heraklina krv", novi roman Ane Huang, novitet Freide McFadden, priručnike "Kako se nositi s osjećajima" i "Skandinavsko umijeće skladnog suroditeljstva", novi samostalni roman Andrzeja Sapkowskog, klasik Mary Shelley i dvije nove knjiške kutije
U novom nastavku naše rubrike preporučujemo vam prvi roman iz novog serijala koji potpisuje jedan od najznačajnijih suvremenih norveških pisaca, potom britku satiru o bračnom zapletu koja je prodana u 90.000 primjeraka te dirljivu priču iz pera francuske autorice koja je hrvatske čitatelje osvojila romanom "Svježa voda za cvijeće"
U ovoj knjizi teorijski dobro potkovanih, čvrsto argumentiranih, ali i osobno proživljenih književnih eseja naša slavna književnica za odrasle i djecu Sanja Lovrenčić još se jednom – kako će sama reći, posljednji put – pozabavila književnošću i životom najomiljenije hrvatske autorice bajki i pripovijesti Ivane Brlić-Mažuranić. "Žrtvovanje čarolije" plod je dvaju desetljeća istraživanja i promišljanja o liku i djelu te velike hrvatske spisateljice i preispitivanja ustaljenih, često nedovoljno informiranih ili upravo mizoginih stavova koji o njoj prevladavaju u stručnoj, ali i široj javnosti
Čitajte svježe.
Prijavite se na naš newsletter i redovno ćemo vam na vašu e-mail adresu slati slasne porcije najsvježijih književnih recenzija i članaka iz svijeta Najboljih knjiga.
Slavna američka filozofkinja i feministkinja trideset i pet godina nakon kultne knjige "Nevolje s rodom" u svojoj novoj knjizi argumentira kako su Katolička crkva, različite civilne vjerske organizacije i desničarski pokreti stvorili snažnu i opasnu psihosocijalnu fantazmu u koju ulijevaju sve moguće suvremene strahove: od klimatskih katastrofe do ekonomskog prekarijata. Prema njima, tzv. rodna ideologija ne prijeti samo čovjeku, obitelji i naciji, nego je opasna poput nuklearnog oružja ili indoktrinirajuća za djecu poput Hitlerove mladeži
Nakladničke kuće Sandorf i Mizantrop objavile su nedavno kapitalno djelo Marthe C. Nussbaum, "Izdizanje misli: inteligencija emocija", na gotovo 800 stranica, u kojem jedna od vodećih filozofkinja današnjice sastavlja sveobuhvatnu teoriju emocija kao polazište za stvaranje dobre etičke teorije
Još od Hobbesa i Rousseaua - uvjetno rečeno, jer nisu suvremenici – traje ta prepirka: jesu li ljudi po prirodi loši, sebični i zli pa im treba civilizacija kao glazura, ili su ljudi intrinzično dobroćudni, a privatno vlasništvo i civilizacija su ih pretvorili u vukove? Nizozemski povjesničar i jedan od najistaknutijih mladih europskih mislilaca Rutger Bregman u svojoj novoj knjizi, "Ljudski rod", iznosi revolucionarnu hipotezu – realistično je pretpostaviti da smo dobri
Čitateljima portala najzanimljiviji bi mogao biti tekst "Što znači čitati". Barbarić čitati izvlači iz stare riječi štiti. Spominje još stariju riječ brati, koja u nas više nije u uporabi u značenju čitanja. Ili nije bila kada je Barbarić pisao ovaj esej, jer se zadnjih godina često može čuti, a povodom čitanja, "ono što sam ubrao". Ovdje se to rabi u smislu "shvatio", no ta se značenja preklapaju. Što znači brati? Sabirati, skupljati, uzimati, izdvajati, prihvaćati, preuzimati. Čitati bi značilo brati i sabirati
Umjetnica Ivana Nikolić dvije je godine radila na kartama koje kombiniraju psihologiju i umjetnost, a objavila ih je nakladnička kuća Planetopija. Karte služe kao alat za razumijevanje unutarnjih procesa, pomažu osvijestiti tijelo, osjećaje, potrebe, kreativne potencijale, misli, želje, motivacije, razvijaju kreativnost, povezuju emocije i duhovnost
Na ovogodišnjem Zagreb Book Festivalu gostovala je ugledna švicarska frojdovska psihoanalitičarka koja je predstavila svoju upravo objavljenu knjigu o mržnji. Jeannette Fischer u njoj upozorava da se mržnja ne može iskorijeniti mržnjom i da je jedini način da prestanemo mrziti taj da razumijemo njezine korijene
Byung-Chul Hanov esej potresan je. Provocira nas pitanjem gdje smo u odnosu prema vlastitom vremenu i radu, kako pulsira naš život u suprotnostima koje predstavljaju vita activa i vita contemplativa, je li nas hiperaktivnost duhovno kastrirala, jesmo li samo stroj koji obavlja stvari, i na koncu, ima li to pusto djelovanje ikakvoga smisla ako nas osamljuje i razdvaja
Izraelska psihoanalitičarka Ilany Kogan u svojoj knjizi opisuje živote svojih pacijenata koje je snažno obilježio transgeneracijski prijenos traume. Roditelji, naime, često nesvjesno koriste dijete kao "spremnik" svojih patnji i teških iskustava. Premda je u knjizi riječ o potomcima preživjelih žrtava Holokausta, sadržaj je podjednako primjenjiv na sve vrste trauma
Krešimir Bagić piše o zbirci poezije "52 dana. Interkontinental" koju su zajednički napisali pjesnici i dugogodišnji prijatelji Branko Čegec i Miroslav Mićanović. Obojica su deziluzionirani žitelji ovoga svijeta, povremeno su melankolični, često se okreću prošlosti, viđenim slikama, proživljenim događajima, vremenu kada se intenzivnije živjelo. Unatoč svemu, njihov je govor nerijetko ludičan, oni kao da se zaboravljaju pišući, kao da prkose svakodnevici, kao da se obnavljaju ulazeći u nepredvidive labirinte lirike
Neke te zbirke poezije posvoje, kao da si siroče. Nisu ohole. Nisu opsjednute svojim velikim pjesničkim Ja. Nisu čak ni nametljive. Velikodušne su. U stilu, ali i u etici koju grade. Toliko su darežljive da se vremenom nasele u tebe i kraj tebe. Takva je zbirka, piše Nataša Govedić, "Knjiga posjeta" Dinka Telećana koju je objavio Sandorf 2023. godine
Glas koji progovara nakon dvadeset godina zreo je, potpuno lišen gorčine, možda zato što već dugo živi izvan svih centara moći i taštine, pa je time spašena i duša. Poezija je i dalje narativna, s više slobode, pa Gromača nekad stih pušta da se lomi u nekoliko redova. Je li i dalje stvarnosna, jesu li pjesme dijagnoza? I ne i da. U srednjoj dobi blagoslovljenima se olovka okreće prema unutra, tamo gdje istinska stvarnost blista
Književnik – to mu je u naravi – želi da ga se čuje. A ipak mu se učini čudnim kad jednoga dana osjeti da može djelovati – to više što malo toga utješnoga ima reći ljudima kojima je potrebna utjeha kako to samo može biti ljudima pozlijeđenima, ranjenima i punima velike tajne boli kojom je prije svih drugih stvorenja obilježen čovjek, pisala je Ingeborg Bachmann
Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice.
Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više
