U novom nastavku naše rubrike preporučujemo vam obiteljsku sagu o gruzijskoj obitelji koja je bila u širem izboru za međunarodnu nagradu Booker, potom novi, cerebralni roman proslavljene britanske spisateljice o paradi umjetnika i umjetnica te iznimnu zbirku poezije domaće pjesnikinje
Naša ocjena:
Naša ocjena:
Naša ocjena:
Naša ocjena:
Politika, kultura, znanost ili književnost sve češće pribjegavaju reklami ne bi li svratili pozornost na sebe, dapače nerijetko citiraju ili parafraziraju oglašivačka rješenja kako bi svoje diskurze učinili intrigantnijima, govori akademik, pjesnik, kritičar i profesor stilistike Krešimir Bagić koji je nedavno u izdanju Naklade Ljevak objavio knjigu "Stilistika reklame"
"Profesora Hieronimusa" i "St. Jørgen" objavila je 1895. i uputno ih je čitati tim redom. Ta dva romana važna su ne samo kao kritika patrijarhalnog psihijatrijskog ustroja nego i kao rani feministički radovi koji otvoreno govore o mizoginiji i ponižavanju žena, u obitelji i institucionalno. Junakinja oba romana je Else Kant, mlada žena koja je u duševnoj krizi zato što se ne snalazi u majčinskoj ulozi sa zahtjevnim dječačićem koji ne želi jesti ni spavati; u kreativnom je stuporu kao slikarica i ne može dovršiti veliku, važnu sliku; premda joj je muž Knut obziran, ne daje joj zadovoljavajuću potporu
Tri snažne, potpuno različite knjige: "Orašar i kralj miševa", božićni klasik u novom ruhu; "Dobro smo ispali, mali", intimni i upečatljivi memoari Anthonyja Hopkinsa; te moćan, Pulitzerom nagrađeni roman "Češljugar" Donne Tartt. Ako ste na Interliberu već zastali uz neke od njih – možda je ovo idealan trenutak da ih i pročitate
Nagrađivana i hvaljena irska spisateljica Anne Enright napisala je roman o trima generacijama žena koje se, svaka na svoj način, nose s nasljeđem supruga/oca/djeda slavnog pjesnika. Nell McDaragh nikad nije upoznala svojeg djeda, slavnog irskog pjesnika Phila McDaragha. Ali njegove ljubavne pjesme kao da joj se izravno obraćaju. Nellina majka Carmel McDaragh pak predobro poznaje čaroliju očeve poezije – onu koja navodi žene da se noću u spavaćici iskradu van po njegov poljubac, a zatim pobjegnu s njim, kao nekoć njezina majka Terry
Politika, kultura, znanost ili književnost sve češće pribjegavaju reklami ne bi li svratili pozornost na sebe, dapače nerijetko citiraju ili parafraziraju oglašivačka rješenja kako bi svoje diskurze učinili intrigantnijima, govori akademik, pjesnik, kritičar i profesor stilistike Krešimir Bagić koji je nedavno u izdanju Naklade Ljevak objavio knjigu "Stilistika reklame"
Jedan od najznačajnijih suvremenih makedonskih književnika, Vlada Urošević u ovom osebujnom fantastičnom romanu vješto isprepliće sasvim vlastitu književnu invenciju s elementima makedonske usmene književnosti, stvarajući tekst protkan humorom, zanimljiv kako adolescentima, tako i odraslim čitateljima. Pišući na najmanje dvije razine kao i svaki kvalitetan pisac fantastike, Urošević u "Zmajevoj nevjesti" propituje i vrlo suvremene društvene, političke i ekološke pojave
Prijavite se na naš newsletter i redovno ćemo vam na vašu e-mail adresu slati slasne porcije najsvježijih književnih recenzija i članaka iz svijeta Najboljih knjiga.
Rumunjsko-američki filozof Costica Bradatan u knjizi "U slavu neuspjeha" koju je objavila nakladnička kuća TIM press pokazuje zašto je neuspjeh za ljudska bića presudan. Naš nas odnos prema neuspjehu oblikuje, dok je uspjeh sporedan i kratkotrajan te ne otkriva mnogo. Bez uspjeha možemo živjeti, no uzalud život ako se ne pomirimo s našim nedostacima, nesigurnostima i smrtnošću, manifestacijama neuspjeha
Amia Srinivasan (37) analitička je filozofkinja na Oxfordu, a od 2019. godine na čelu je Chichele profesure za društvenu i političku filozofiju kojom je svojedobno presjedao Isaiah Berlin. Lani je objavila prvu knjigu "The Right to Sex" koja je izrasla iz njezina slavnog eseja "Ima li itko pravo na seks?"
Šest desetljeća prošlo je od prve objave knjige “Eichmann u Jeruzalemu”. Čemu nas taj izvještaj o banalnosti zla, kako ga je podnaslovila Hannah Arendt, može naučiti u 21. stoljeću, danas kad postoji Međunarodni kazneni sud čije je osnivanje filozofkinja zazivala 1963. godine, smatrajući da “nijedan narod na svijetu ne može biti siguran u trajno postojanje bez pomoći i zaštite međunarodnog prava”?
Finski filozof i psiholog Frank Martela u svojoj knjizi "Divan život", što ju je upravo objavila zagrebačka Planetopija, upozorava da smo vjeru u Boga i kozmički red zamijenili slijepom vjerom u sreću i time sami sebi izazvali duboku egzistencijalnu krizu. Sreća je postala kulturna norma; uručen nam je moralni sustav u kojem se dobrota mjeri time koliko se dobro osjećamo. Umjesto da tražimo smisao života, vrijeme je da se okrenemo – smislu u životu
Britanska psihijatrica i psihoterapeutkinja Sue Stuart-Smith napisala je fascinantnu knjigu "Um kao brižno njegovan vrt" koju je upravo objavila Planetopija. Podsjećajući na književne i povijesne primjere dobrobiti od komadića zemlje pretvorenog u vrt, u knjizi iznosi i cijeli niz zapanjujućih podataka: uzgajanje biljaka u zatvorima smanjuje nasilje i povratak u zatvor, boravak u prirodi nam snižava krvni tlak već nakon nekoliko minuta a razine kortizola nakon pola sata, bakterije iz tla nam podižu razinu serotonina u mozgu, a boravak u gradskom parku jednom tjedno za sedam posto smanjuje slučajeve depresije među populacijom
Ljudska bića su tajanstvena, divna, opasna stvorenja. Istodobno smo ranjivi i nevjerojatno otporni. Sposobni smo za veličanstveno stvaranje, ali i silno razaranje. Većinu vremena čini se da nemamo nikakvu kontrolu nad životom, no usprkos tome svi želimo biti sretni. Knjiga psihijatra i psihologa dr. Roberta Waldingera i dr. Marca Shulza, voditelja i suvoditelja slavnog Harvardskog istraživanja o razvoju odraslih – koje traje već 84 godine! – konačno daje neke (znanstvene) odgovore na pitanja o sreći. Sretnima nas, naime, čine kvalitetni odnosi
U kolovozu 2015. godine u američkom domu Marine Abramović u Hudsonu sastale su se umjetnica i njezina prijateljica i psihoanalitičarka Jeannette Fischer. Četverodnevni razgovor prerastao je u knjigu koju je objavila nakladnička kuća Geopoetika iz Srbije, a koja je krajem 2019. godine predstavljena i na pulskom Sajmu knjige
Koliko nas si postavlja sljedeća pitanja: Što mi seks znači? Koji osjećaji prate moju žudnju? Što tražim u seksu? Što želim osjećati? A što izraziti? Gdje sam zakočen? To su pitanja koja psihoterapeutkinja Esther Perel postavlja svojim klijentima. Kako joj je odgovorila jedna od njih: “Nemam pojma. Nikad me nitko to nije pitao.” To je bio jedan od razloga zašto je Perel napisala izvrsnu knjigu, nažalost neprevedenu na hrvatski jezik, “Mating in Captivity”
Tri ovdje odabrane pjesme preuzete su iz zbirke poezije “Supruga svijeta” (1999.), a u njima Carol Ann Duffy ispisuje portrete supruga slavnih muškaraca: kritični i gorki glasovi gospođe Ezop, Darwin i Faust otkrivaju nekad drugu, a nekad alternativnu stranu povijesti, prikazujući te žene iz sjene kao duhovite, neugodne i beskompromisne promatračice muške taštine i ambicije
Krešimir Bagić piše o zbirci poezije "52 dana. Interkontinental" koju su zajednički napisali pjesnici i dugogodišnji prijatelji Branko Čegec i Miroslav Mićanović. Obojica su deziluzionirani žitelji ovoga svijeta, povremeno su melankolični, često se okreću prošlosti, viđenim slikama, proživljenim događajima, vremenu kada se intenzivnije živjelo. Unatoč svemu, njihov je govor nerijetko ludičan, oni kao da se zaboravljaju pišući, kao da prkose svakodnevici, kao da se obnavljaju ulazeći u nepredvidive labirinte lirike
Christina Rossetti i Emily Dickinson rođene su u razmaku od svega pet dana, obje u prosincu 1830. godine, svaka sa svoje strane Atlantika, da bi – svaka sa svoje strane – obilježile i transformirale liriku na engleskom jeziku u devetnaestome stoljeću. Tatjana Jukić, redovita profesorica na Odsjeku za anglistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, prevela je na hrvatski dvije njihove svibanjske pjesme
Nagrade će dobitnicama biti dodijeljenje drugog dana ovogodišnjeg Goranovog proljeća, u petak, 21. ožujka, u podne, u Domu kulture Lukovdol. Najvažniji hrvatski i jedan od najdugovječnijih svjetskih pjesničkih festivala ove se godine održava od 20. do 23. ožujka u Zagrebu, Goranovu rodnom Lukovdolu i Rijeci. Nastupit će četrdesetak pjesnikinja i pjesnika svih generacija, a zemlja u fokusu ove je godine Indija
