"Nisam u početku pisanja imala knjigu kao cilj. Bilo mi je važno da se otvorio neki prostor u koji mogu smjestiti tatu koji u stvarnosti zbog nagle bolesti više nije mogao komunicirati niti je više postojao kao osoba koju smo poznavali, a koji mi je snažno nedostajao. Tata je nastavio živjeti u tekstu", govori pjesnikinja i spisateljica Ana Brnardić koja je nedavno objavila svoj prvi roman "Jezero"
Pred vama je naš tradicionalni popis za ljetno čitanje – i ove godine na popisu je stotinu knjiga, a knjige smo razdijelili u tri skupine: stranu beletristiku, stranu publicistiku te domaću književnost i publicistiku. Knjige na listi poredane su abecednim redom, prema prezimenima autora. Kao i prethodnih godina, pri sastavljanju liste vodili smo se načelom da je ljeto vrijeme kad imamo najviše vremena za čitanje, a ne nužno vrijeme rezervirano za "lakšu" literaturu
Antologija "Beat", koja u izboru i prijevodu Voje Šindolića donosi više od stotinu pjesama sedmorice najvažnijih pjesnika Beat generacije, prvi je naslov nove biblioteke samoPDF. U njoj će se objavljivati pjesničke knjige čija naglašena vizualna i grafička struktura zahtijeva potpunu kontrolu nad izgledom stranice kako bi se očuvala puna oblikovna, ritmička i značenjska preciznost pjesničkog izraza
U književnom smislu, zbirka "Da bi vidio kakva je kuća" naslanja se na tradiciju poetske proze i fragmentarnog zapisa, ali čuva vlastiti, autentični ton. To je rukopis koji prelazi granice autobiografskog i intimnog te ulazi u sferu univerzalne lirike. Njegova snaga je u jeziku, emotivnoj gustoći i sposobnosti da progovori o ženskom iskustvu i ljudskoj čežnji na način koji je i poetski i duboko životan
Serijal "Dvor trnja i ruža" Sarah J. Maas, poznat i kao ACOTAR po akronimu naziva serijala, jedan je od najvećih fenomena suvremene romantasy književnosti – spoj raskošnog fantasy svijeta, velike ljubavne priče, političkih saveza, opasnih dvora, magije i likova koji su osvojili čitatelje diljem svijeta. Knjige Sarah J. Maas prodane su u više od 75 milijuna primjeraka i prevedene na 40 jezika, a upravo je serijal "Dvor trnja i ruža" postao jedan od ključnih naslova koji su romantasy pretvorili u globalni čitateljski pokret
Irska neurologinja Suzanne O’Sullivan u svojoj novoj knjizi "Dijagnoze našeg doba" (Planetopija) iznosi hipotezu da porast fizičkih i mentalnih bolesti u svijetu nije posljedica toga što smo sve bolesniji ili što je dijagnostička tehnologija napredovala, nego toga što granični zdravstveni problemi postaju neupitne dijagnoze, a normalne različitosti među ljudima počinju se patologizirati
Sestra Mary Shelley, poznata pod imenima Fanny Imlay, Fanny Godwin i Frances Wollstonecraft, umrla je u dvadeset drugoj godini, a njezin život tema je nove knjige, novele "The Hyena’s Daughter" (Hijenina kći) autorice Jupiter Jones
Čitajte svježe.
Prijavite se na naš newsletter i redovno ćemo vam na vašu e-mail adresu slati slasne porcije najsvježijih književnih recenzija i članaka iz svijeta Najboljih knjiga.
Književni kritičar Dario Grgić piše o novom izdanju Sandorfa i Mizantropa, knjizi filozofa Petera Sloterdijka "Strašna djeca novog vijeka", koju je preveo Kiril Miladinov
Nakladnička kuća TIM press objavila je kultnu knjigu britanskog političkog filozofa u kojoj napada humanizam. Autor knjige "Psi od slame" polazi od Darwinove hipoteze da vrste zapravo ne postoje, pa tako ni ljudska: one su samo strujanja u postojanom tijeku gena. Ako nema vrste, onda nema ni čovječanstva, pa ni svijesti na razini vrste/čovječanstva – što znači da zapravo ne možemo kontrolirati svoju sudbinu
Amia Srinivasan (37) analitička je filozofkinja na Oxfordu, a od 2019. godine na čelu je Chichele profesure za društvenu i političku filozofiju kojom je svojedobno presjedao Isaiah Berlin. Lani je objavila prvu knjigu "The Right to Sex" koja je izrasla iz njezina slavnog eseja "Ima li itko pravo na seks?"
"Još od tog čudesnog perioda koji je obilježio prijelaz iz sredine 19. u 20. stoljeće sociologija se bavi istim opsesivnim pitanjima: Hoće li propadanje vjere i zajednice ugroziti društveni poredak? Hoćemo li moći živjeti smislen život u izbivanju svetosti? Štoviše, Maxa Webera mučili su problemi kojima su se bavili i Dostojevski i Tolstoj: ako se više ne bojimo Boga, što će nas učiniti moralnima? Ako se više ne prepuštamo i nismo vođeni svetim, kolektivnim i obvezujućim značenjima, što će naš život učiniti smislenim? Ako se pojedinac, a ne Bog, nalazi u središtu moralnosti, što će se dogoditi “etici bratstva“, pogonskoj sili svih vjera? Sociologiji je, stoga, od samih početaka glavno zvanje bilo utvrditi značenje života nakon smrti religije."
"Psihologija volje" Geralda G. Maya četvrta je knjiga u Sandorfovoj biblioteci posvećenoj klasicima perenijalne filozofije; konkretno, Mayova knjiga napisana je prije gotovo četrdeset godina i zadivljujuće je koliko korespondira sa suvremenim čovjekom. U njoj američki psihijatar iznosi hipotezu kako bi ljudska volja na neki način morala žrtvovati svoju ambiciju za vladanjem i prihvatiti mjesto koje joj pripada kao dinamičnoj manifestaciji duha, punoj ljubavi
Koliko nas si postavlja sljedeća pitanja: Što mi seks znači? Koji osjećaji prate moju žudnju? Što tražim u seksu? Što želim osjećati? A što izraziti? Gdje sam zakočen? To su pitanja koja psihoterapeutkinja Esther Perel postavlja svojim klijentima. Kako joj je odgovorila jedna od njih: “Nemam pojma. Nikad me nitko to nije pitao.” To je bio jedan od razloga zašto je Perel napisala izvrsnu knjigu, nažalost neprevedenu na hrvatski jezik, “Mating in Captivity”
Ljudska bića su tajanstvena, divna, opasna stvorenja. Istodobno smo ranjivi i nevjerojatno otporni. Sposobni smo za veličanstveno stvaranje, ali i silno razaranje. Većinu vremena čini se da nemamo nikakvu kontrolu nad životom, no usprkos tome svi želimo biti sretni. Knjiga psihijatra i psihologa dr. Roberta Waldingera i dr. Marca Shulza, voditelja i suvoditelja slavnog Harvardskog istraživanja o razvoju odraslih – koje traje već 84 godine! – konačno daje neke (znanstvene) odgovore na pitanja o sreći. Sretnima nas, naime, čine kvalitetni odnosi
Richard Firth-Godbehere specijalizirao se za novu znanstvenu disciplinu, povijest emocija, koja se, između ostaloga, bavi time koju su ulogu emocije imale u povijesnim događajima. Središnji koncept njegove teorije su "emocionalni režimi" koji se mogu primijeniti i na ponašanje kabinskog osoblja u zrakoplovu, ali i na križarske ratove. Emocionalnih režima nema bez "emocionalnog rada", a da bismo se oporavili, potrebna su nam "emocionalna utočišta"
U dokumentarcu "Joan Baez: Ja sam bučna", koji je prikazan na ovogodišnjem ZagrebDoxu, pjevačica prvi put otkriva da se od djetinjstva borila s teškim napadima panike, desetak godina bila je ovisna o drogama, a tek je u srednjoj dobi otkrila uzrok svojih psihičkih poteškoća: tvrdi da je nju i mlađu sestru u djetinjstvu seksualno zlostavljao otac
Stihovi Vande Mikšić iz zbirke "Bosa" osvježavaju čitatelja kao da je uronio glavu u hladnu vodu. Poezija je to visokog leta, kristalna kocka vedrine i kad uopće nije vedra, čiste i jasne strukture koja je daleko i od škrtosti i od naplavljenog obilja. Vanda Mikšić nema se potrebu skrivati iza nagomilanih rečenica prevladavajuće deskriptivne poezije, njoj ne trebaju ukrasi niti autofikcijska ispovijedanja – pjesničko tijelo kod nje organski izrasta iz riječi koje se koriste pravilno, ritmično i zaigrano
Granica poezije je trenutak njezina prepoznavanja. Ako se nešto ne prepozna kao poezija, onda nije poezija. I to je tako. Mislim da je jako teško objasniti što je poezija, a što nije. To je trenutak kada se nataloženo kolektivno mišljenje i kulturno pamćenje susreće s individualnim osjećajem svijeta. Kao u čuvenim stihovima Branka Miljkovića koji to najtočnije opisuju: "Ceo jedan narod/ Izmišlja reči za pesmu/ Koju će se usuditi da napiše/ Jedan čovek posle sto godina"
Festival "Odvalimo se poezijom", čija je idejna začetnica pjesnikinja Sanja Baković, ove se godine održava od petka, 21. kolovoza, do nedjelje, 23. kolovoza, uz organizaciju i podršku Centra za kulturu Općine Bol i uz podršku Hrvatskog društva pisaca. Gostuju Roberta Nikšić, Domagoj Rogulj, Damir Šodan, Nikola Dominis, Nada Topić i Ivica Jakšić Čokrić Puko, a u posebnom ambijentu samostanskog vrta čitat će se poezija nedavno preminule Andriane Škunce
Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice.
Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više
