U novom nastavku naše rubrike preporučujemo vam kratki roman danske književne zvijezde čija književnost doživljava novi uzlet, potom znanstveno-fantastičnu priču o odmetnutoj koloniji na Marsu i odličan krimić japanskog majstora kriminalističkog žanra
Naša ocjena:
Naša ocjena:
Naša ocjena:
Naša ocjena:
Autor, Ernst Strouhal, profesor na Sveučilištu primijenjenih umjetnosti u Beču, Ilsin sin i nećak ostalih triju sestara Benedikt, odlučio je prikupiti građu – pisma, dnevnike, dokumente – i oknjižiti porodičnu povijest u "Četiri sestre: Daleki Beč, strani svijet", dati glas ponajprije svojim osebujnim tetama i sačuvati od zaborava važnu bečku lozu
Hit-knjiga Kristine Kuzmič "Znam kako ću" u Profilovu izdanju rasprodana je u rekordnom roku, nakon samo mjesec dana stiglo je i drugo izdanje
Kepleri su se vratili napetiji nego ikad: novi roman o Jooni Linni nećete moći ispustiti iz ruku – "Mjesečar" je nepredvidivo triler-putovanje na rubu snova i jave. Što ako se iz nekih noćnih mora ne možemo probuditi? Novi hit roman proslavljene autorice Rumene Bužarovske "Toni" je gorko tragičan i beskrajno komičan roman, a glavnog junaka ćemo obožavati prezirati. Nakon bestselera "Žene koje kupuju cvijeće", "Sestrinstvo loših kćeri" dirljiva je, moćna i zabavna priča o prijateljstvu, odnosima s majkama i o tome kako pronaći svoj put. Vanessa Montfort napisala je roman koji ćemo voljeti i htjeti čitati iznova
Darwish je najpoznatiji predstavnik palestinske "poezije otpora" koja od sredine 20. stoljeća postaje jednim od najvažnijih pjesničkih pravaca unutar arapske književnosti. Darwish i njegovo djelo postali su “metafora za stradanje”, kako Palestinaca, tako i ostalih potlačenih ljudi u suvremenom svijetu
Nisam imao pojma hoće li knjiga "Odjebi u krevet" biti smiješna ili pristupačna svima, ili samo manjoj skupini roditelja koji dijele moj senzibilitet. Svakako nisam očekivao u kojoj će mjeri biti prihvaćena. "Odjebi u krevet" prvi sam put pročitao naglas na proširenom obiteljskom okupljanju, a kada su se nasmijali i moji tinejdžerski rođaci i moja osamdesetogodišnja praujna, sjećam se da sam pomislio da možda ima nešto u tome
Autor, Ernst Strouhal, profesor na Sveučilištu primijenjenih umjetnosti u Beču, Ilsin sin i nećak ostalih triju sestara Benedikt, odlučio je prikupiti građu – pisma, dnevnike, dokumente – i oknjižiti porodičnu povijest u "Četiri sestre: Daleki Beč, strani svijet", dati glas ponajprije svojim osebujnim tetama i sačuvati od zaborava važnu bečku lozu
Prijavite se na naš newsletter i redovno ćemo vam na vašu e-mail adresu slati slasne porcije najsvježijih književnih recenzija i članaka iz svijeta Najboljih knjiga.
Slavna američka filozofkinja i feministkinja trideset i pet godina nakon kultne knjige "Nevolje s rodom" u svojoj novoj knjizi argumentira kako su Katolička crkva, različite civilne vjerske organizacije i desničarski pokreti stvorili snažnu i opasnu psihosocijalnu fantazmu u koju ulijevaju sve moguće suvremene strahove: od klimatskih katastrofe do ekonomskog prekarijata. Prema njima, tzv. rodna ideologija ne prijeti samo čovjeku, obitelji i naciji, nego je opasna poput nuklearnog oružja ili indoktrinirajuća za djecu poput Hitlerove mladeži
Čitateljima portala najzanimljiviji bi mogao biti tekst "Što znači čitati". Barbarić čitati izvlači iz stare riječi štiti. Spominje još stariju riječ brati, koja u nas više nije u uporabi u značenju čitanja. Ili nije bila kada je Barbarić pisao ovaj esej, jer se zadnjih godina često može čuti, a povodom čitanja, "ono što sam ubrao". Ovdje se to rabi u smislu "shvatio", no ta se značenja preklapaju. Što znači brati? Sabirati, skupljati, uzimati, izdvajati, prihvaćati, preuzimati. Čitati bi značilo brati i sabirati
Rumunjsko-američki filozof Costica Bradatan u knjizi "U slavu neuspjeha" koju je objavila nakladnička kuća TIM press pokazuje zašto je neuspjeh za ljudska bića presudan. Naš nas odnos prema neuspjehu oblikuje, dok je uspjeh sporedan i kratkotrajan te ne otkriva mnogo. Bez uspjeha možemo živjeti, no uzalud život ako se ne pomirimo s našim nedostacima, nesigurnostima i smrtnošću, manifestacijama neuspjeha
"Još od tog čudesnog perioda koji je obilježio prijelaz iz sredine 19. u 20. stoljeće sociologija se bavi istim opsesivnim pitanjima: Hoće li propadanje vjere i zajednice ugroziti društveni poredak? Hoćemo li moći živjeti smislen život u izbivanju svetosti? Štoviše, Maxa Webera mučili su problemi kojima su se bavili i Dostojevski i Tolstoj: ako se više ne bojimo Boga, što će nas učiniti moralnima? Ako se više ne prepuštamo i nismo vođeni svetim, kolektivnim i obvezujućim značenjima, što će naš život učiniti smislenim? Ako se pojedinac, a ne Bog, nalazi u središtu moralnosti, što će se dogoditi “etici bratstva“, pogonskoj sili svih vjera? Sociologiji je, stoga, od samih početaka glavno zvanje bilo utvrditi značenje života nakon smrti religije."
Izražavati se, govoriti i pokazivati uvijek (pogotovo izvana) djeluje jednostavnije nego što doista jest, pogotovo kad su naše obiteljske uloge duboko ukorijenjene te u mnogim slučajevima jasno zadane. O tome govori roman "Odrasli ljudi" Marie Aubert
Finski filozof i psiholog Frank Martela u svojoj knjizi "Divan život", što ju je upravo objavila zagrebačka Planetopija, upozorava da smo vjeru u Boga i kozmički red zamijenili slijepom vjerom u sreću i time sami sebi izazvali duboku egzistencijalnu krizu. Sreća je postala kulturna norma; uručen nam je moralni sustav u kojem se dobrota mjeri time koliko se dobro osjećamo. Umjesto da tražimo smisao života, vrijeme je da se okrenemo – smislu u životu
Kad su ljudi iz određene kulture ili tradicije otrgnuti iz svojih domova i zemlje, kad su njihove knjižnice, groblja, vjerska središta ili svetišta oskvrnuta ili su im uskraćena, kad su njihov jezik, obredi ili običaji zabranjeni ili zaboravljeni, kad su razdvojeni od svojeg naroda, poniženi, podvrgnuti brutalnostima, mučeni ili ubijani, traumatična rana otvorena je u kolektivnoj psihi i ostavlja ožiljak progonjenome i progonitelju, a nosit će je i prenositi mnogi naraštaji
Povezujući romane "Sveženski bluz" Erice Jong, "Dane zaborave" Elene Ferrante i "Trajnu ljubav" Iana McEwana s romanom "Namjerno zanemarivanje. Roman o ljubavi" Lene Andersson, Jelena Zlatar Gamberožić u svojem eseju ispituje fenomen ljubavne opsesije. Takve iluzije mogu biti prolazne epizode koje nemaju mnogo utjecaja na naš život, ali mogu prerasti i u ozbiljnu emotivnu opsesiju ili fiksaciju
Ibrahimović je rođen u Tuzli. Završio je Pedagoški fakultet u Osijeku, postdiplomski studij iz književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a doktorirao na Filozofskom fakultetu u Tuzli. Završio je i televizijske studije na Media-akademiji u Hilversumu (Nizozemska). Piše studije i eseje, prozu i poeziju, a snimio je i nekoliko kratkih dokumentarnih filmova
Glas koji progovara nakon dvadeset godina zreo je, potpuno lišen gorčine, možda zato što već dugo živi izvan svih centara moći i taštine, pa je time spašena i duša. Poezija je i dalje narativna, s više slobode, pa Gromača nekad stih pušta da se lomi u nekoliko redova. Je li i dalje stvarnosna, jesu li pjesme dijagnoza? I ne i da. U srednjoj dobi blagoslovljenima se olovka okreće prema unutra, tamo gdje istinska stvarnost blista
S novoobjavljenim naslovima čitateljima je dostupno njih više od 300, od kojih je više od 170 pjesničkih zbirki, mahom nagrađivanih hrvatskih pjesnika i pjesnikinja, čime se mrežne stranice projekta BEK još jednom potvrđuju kao nezaobilazno mjesto za poklonike suvremene hrvatske književnosti
Teatrologinja, spisateljica i profesorica na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu Nataša Govedić piše o "Razstvaranju" Anne Carson, knjizi koju je preveo Miroslav Kirin, a početkom ove godine objavila Naklada Ljevak. Dosljednost eksperimenata koje provodi Carson na razini dramaturgije svojih zbirki nema premca, piše Nataša Govedić. A tu je i njezina velika tema: žalovanje, ogorčenje, bol, gubitak. Žilavost tragedije kao ljudskog iskustva
