Fraktura je za predstojeći Interliber pripremila nove knjige Slobodana Šnajdera, Slavenke Drakulić, Snježane Banović, Monike Herceg i Želimira Periša. Boris Rašeta i Goran Gavranović u svojoj knjizi slažu dnevnike, memoare i novinske zapise u kroniku dana koji vode od njemačkog napada do proglašenja NDH. Od prijevodne književnosti Fraktura pak ističe nove knjige Olge Tokarczuk, Javiera Cercasa, Richarda Powersa, Juana Gómez-Jurada i "Talijanske bajke" Itala Calvina
Simon Paré-Poupart zaposlio se kao smetlar u Montrealu kako bi si platio školarinu za koledž. Nakon što je diplomirao sociologiju i međunarodni biznis te radio kao novinar i socijalni radnik, vratio se prvom poslu i radio kao smetlar punih dvadeset godina. U rujnu 2024. godine kanadski nakladnik Lux objavio je njegove memoare pod nazivom "Smeće: dnevnik jednog smetlara" koji su, praktički preko noći, postali hit u Kanadi, a Paré-Poupart osvojio je i godinu kasnije nagradu kvebečkih knjižnica
U prvom od nekoliko tekstova Đurđa Knežević poziva na razgovor i/li polemiku oko toga zašto je feministički pokret izgubio nekadašnju povezanost s društvom i postao pripitomljen i neškodljiv. Kako se od “kritike svega postojećeg” preobrazio u pseudo-feminizam koji je na sigurnu distancu udaljen od krucijalnih tema, preusmjeren u neškodljivi mainstream, da bi se na koncu pokazao korisnim doprinosom liberalno-individualističkom scenariju društvenih odnosa
Meni je Međugorje neka vrsta lozinke za vlastitu ambivalentnost u pogledu vjere. Međugorje je jedno od kodnih imena za konfrontaciju racionalnog i iracionalnog u meni, a iz tog sukoba, između ostalog, nastaje moja književnost. S druge strane, meni je, nevezano uz pitanja teizma i ateizma, intimno bliska cijela ta priča o Međugorju, ja sam odrastao s tom pričom, bila je neizostavni element mojih formativnih godina. I ne kažem slučajno "priča", jer meni je Međugorje više književnost nego bilo što drugo, kaže pjesnik Ivica Đikić s kojim smo razgovarali povodom njegove nove zbirke poezije "Međugorje"
Mi koji smo u književnost ušli na "mala vrata" kao da se moramo pravdati kada pišemo o siromaštvu i ljutnji zbog klasnih nejednakosti. Odrasli smo u kućama bez knjiga, bez društvenih stanova i ljetovanja u sindikalnim odmaralištima. Postoji stara poslovica: "Sit gladnom ne vjeruje." Nerazumijevanje ovih tema nerijetko dolazi i od neosviještenih privilegija, govori spisateljica s kojom smo razgovarali povodom njezina nova romana "Pravi život" (Naklada OceanMore)
Na ukupno 630 stranica knjige "Moderne misleće žene: intelektualna povijest žena u Hrvatskoj 19. i 20. stoljeća", koju su uredile Ana Batinić i Marijana Kardum, sakupljeni su vrlo različiti tekstovi hrvatskih autorica objavljivani u razdoblju od kraja 19. pa sve do kraja 20. stoljeća: od programskih članaka, dnevničkih i memoarskih zapisa, fikcije, stručnih članaka, reagiranja, pogovora. Mnogi od njih nikad prije nisu bili objavljeni. U nedavno objavljenim memoarima učiteljica Jelica Belović Bernadzikowska svjedoči o nizu patoloških društvenih pojava usmjerenih protiv žena na prijelomu stoljeća, a implicitno naznačuje da je i sama bila žrtva neželjene seksualne pozornosti Ise Kršnjavoga
Fraktura je za predstojeći Interliber pripremila nove knjige Slobodana Šnajdera, Slavenke Drakulić, Snježane Banović, Monike Herceg i Želimira Periša. Boris Rašeta i Goran Gavranović u svojoj knjizi slažu dnevnike, memoare i novinske zapise u kroniku dana koji vode od njemačkog napada do proglašenja NDH. Od prijevodne književnosti Fraktura pak ističe nove knjige Olge Tokarczuk, Javiera Cercasa, Richarda Powersa, Juana Gómez-Jurada i "Talijanske bajke" Itala Calvina
Čitajte svježe.
Prijavite se na naš newsletter i redovno ćemo vam na vašu e-mail adresu slati slasne porcije najsvježijih književnih recenzija i članaka iz svijeta Najboljih knjiga.
Amia Srinivasan (37) analitička je filozofkinja na Oxfordu, a od 2019. godine na čelu je Chichele profesure za društvenu i političku filozofiju kojom je svojedobno presjedao Isaiah Berlin. Lani je objavila prvu knjigu "The Right to Sex" koja je izrasla iz njezina slavnog eseja "Ima li itko pravo na seks?"
Projekt BEK objavio je nakon gotovo četvrt stoljeća kontinuiranog rada filozofski klasik "Meditacije" Marka Aurelija u prijevodu Petra Vujačića kao svoj 400. naslov te sada nudi zainteresiranim čitateljima čak 357 naslova za besplatno čitanje i preuzimanje
Još od Hobbesa i Rousseaua - uvjetno rečeno, jer nisu suvremenici – traje ta prepirka: jesu li ljudi po prirodi loši, sebični i zli pa im treba civilizacija kao glazura, ili su ljudi intrinzično dobroćudni, a privatno vlasništvo i civilizacija su ih pretvorili u vukove? Nizozemski povjesničar i jedan od najistaknutijih mladih europskih mislilaca Rutger Bregman u svojoj novoj knjizi, "Ljudski rod", iznosi revolucionarnu hipotezu – realistično je pretpostaviti da smo dobri
Rumunjsko-američki filozof Costica Bradatan u knjizi "U slavu neuspjeha" koju je objavila nakladnička kuća TIM press pokazuje zašto je neuspjeh za ljudska bića presudan. Naš nas odnos prema neuspjehu oblikuje, dok je uspjeh sporedan i kratkotrajan te ne otkriva mnogo. Bez uspjeha možemo živjeti, no uzalud život ako se ne pomirimo s našim nedostacima, nesigurnostima i smrtnošću, manifestacijama neuspjeha
Pjesnikinja, esejistica, književna kritičarka i jedna od najmlađih urednica časopisa New Yorker Meghan O’Rourke u svojoj knjizi "The Long Goodbye: A Memoir" piše o svom iskustvu žalovanja za majkom koja je umrla od karcinoma
Zagrebačka Planetopija nedavno je objavila knjigu ugledne britanske psihoterapeutkinje Julije Samuel u kojoj iscrpno prikazuje što se s nama događa u trenutku kad nam umre voljena osoba. Smrt roditelja, partnera, brata ili sestre, prijatelja ili - najgora trauma - smrt djeteta izaziva duboku bol i osjećaj gubitka, a na samom kraju je tugovanje, jedna od najsnažnijih manifestacija psihičke patnje koju možemo doživjeti
Finski filozof i psiholog Frank Martela u svojoj knjizi "Divan život", što ju je upravo objavila zagrebačka Planetopija, upozorava da smo vjeru u Boga i kozmički red zamijenili slijepom vjerom u sreću i time sami sebi izazvali duboku egzistencijalnu krizu. Sreća je postala kulturna norma; uručen nam je moralni sustav u kojem se dobrota mjeri time koliko se dobro osjećamo. Umjesto da tražimo smisao života, vrijeme je da se okrenemo – smislu u životu
Schulz je jedan od voditelja harvardskog istraživanja sreće koje je započelo davne 1938. godine i još traje. Ovo dosad najdulje dubinsko longitudinalno istraživanje ljudskog života proučilo je više od 2000 ispitanika kroz tri naraštaja
Nagrade ovogodišnjim lauratima bit će dodijeljen na 61. Goranovom proljeću koje će se održati od 20. do 23. ožujka u Zagrebu, Rijeci i Lukovdolu. U sklopu festivalskog programa nastupit će više od trideset pjesnikinja i pjesnika, iz petnaest zemalja, s četiri kontinenta, a među gostima je i kineski pjesnik Xi Chuan, jedan od najvažnijih i najutjecajnijih među živućima u Kini, čiju je knjigu "Prerušena povijest" prije dvije godine objavila nakladnička kuća Vuković & Runjić u prijevodu Dinka Telećana
Tadijanović je sam svoju poeziju nazvao osobnim dnevnikom, i time je obilježio, prije svega, kao rekonstrukciju vlastitoga životnog puta. Trenuci koje Tadijanović "zaustavlja" u svojim pjesmama nisu običan podsjetnik pjesniku, ili istraživaču njegove poezije, nego svijest o tome da je pjesma ponornica koja iz života izvire i u život se ponovno vraća
Neke te zbirke poezije posvoje, kao da si siroče. Nisu ohole. Nisu opsjednute svojim velikim pjesničkim Ja. Nisu čak ni nametljive. Velikodušne su. U stilu, ali i u etici koju grade. Toliko su darežljive da se vremenom nasele u tebe i kraj tebe. Takva je zbirka, piše Nataša Govedić, "Knjiga posjeta" Dinka Telećana koju je objavio Sandorf 2023. godine
Stihovi Vande Mikšić iz zbirke "Bosa" osvježavaju čitatelja kao da je uronio glavu u hladnu vodu. Poezija je to visokog leta, kristalna kocka vedrine i kad uopće nije vedra, čiste i jasne strukture koja je daleko i od škrtosti i od naplavljenog obilja. Vanda Mikšić nema se potrebu skrivati iza nagomilanih rečenica prevladavajuće deskriptivne poezije, njoj ne trebaju ukrasi niti autofikcijska ispovijedanja – pjesničko tijelo kod nje organski izrasta iz riječi koje se koriste pravilno, ritmično i zaigrano
Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice.
Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više
