Vijesti

Noćnik u središtu svoje noći

Teatrologinja, spisateljica i profesorica na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu Nataša Govedić piše o romanu "Ništa osim noći" Johna Williamsa koji je objavila nakladnička kuća Fraktura u prijevodu Patricije Horvat

Alfred Tennyson: Gospa od Shalotta

Alfred Tennyson, uz Roberta Browninga, najistaknutiji je viktorijanski pjesnik. Tatjana Jukić, redovita profesorica na Odsjeku za engleski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, prevela je na hrvatski jezik njegovu pjesmu "Gospa od Shalotta" iz 1832., i to revidiranu verziju koju je Tennyson objavio deset godina poslije, 1842. Posrijedi je jedna od najpoznatijih Tennysonovih pjesama, koja je i danas emblematska za recepciju viktorijanske kulture

ŠTO JE KLASIK? Dostojevski je pisac prokletih pitanja, a njegove su teme siromaštvo, krivnja i smrt

Ako je točna Drewermannova opservacija da u djelima Dostojevskog postoje samo tri teme koje se neprestance vraćaju: siromaštvo, krivnja i smrt, odnosno: samilost, razumijevanje i besmrtnost duše, onda je ta djela on pisao i za nas, te teme su i naše teme danas. Nalazimo ih i u "Bjesovima", romanu o đavolskom iskušenju da se svijet preoblikuje, o demonskoj obuzetosti silama zla i razaranja, u kojem Dostojevski proriče širenje nihilizma, kaosa i mržnje. Da, bio je i prorok

100 najboljih knjiga za ljeto 2023. godine

Pred vama je naš tradicionalni popis za ljetno čitanje – i ove godine na popisu je stotinu knjiga, a knjige smo razdijelili u četiri skupine: stranu beletristiku, stranu publicistiku, domaću književnost i publicistiku te knjige za djecu i mlade. Knjige na listi poredane su abecednim redom, prema prezimenima autora. Kao i prethodnih godina, pri sastavljanju liste vodili smo se načelom da je ljeto vrijeme kad imamo najviše vremena za čitanje, a ne nužno vrijeme rezervirano za "lakšu" literaturu

Lutalice: kako pisati o povijesti hodanja

Dubravka Zima, izvanredna profesorica na Fakultetu hrvatskih studija i, između ostalog, autorica knjige "Djevojka u gradu: djevojaštvo u 19. stoljeću", u svojem eseju daje kratki pregled povijesti hodanja, s naglaskom na knjigu Rebecce Solnit iz 2000. godine "Wanderlust: a history of walking", objavljenoj u srpskom prijevodu 2010. godine kao "Lutalaštvo: historija hodanja"

Jeannette Fischer: Mržnja nije emocija, nego destruktivna energija koja se prenosi odgojem

Na ovogodišnjem Zagreb Book Festivalu gostovala je ugledna švicarska frojdovska psihoanalitičarka koja je predstavila svoju upravo objavljenu knjigu o mržnji. Jeannette Fischer u njoj upozorava da se mržnja ne može iskorijeniti mržnjom i da je jedini način da prestanemo mrziti taj da razumijemo njezine korijene

ŠTO JE KLASIK? "Uliksa" treba čitati kao partituru, jezik je glavni junak romana

Najznačajniji roman 20. stoljeća neki su proglašavali najluđom knjigom ikad objavljenom, čudeći se što se to dogodilo s isusovačkim đakom da je tako krenuo po zlu. Joycea su nazivali književnim šarlatanom najgore vrste, pisali da je infaman po ukusu i stilu, da mu ne treba pridavati nikakvo značenje, da će "Uliks" dokrajčiti roman kao književnu vrstu i da će poslije njega biti nemoguće pisati ih. No, "Uliks" je na europski i američki roman 20. stoljeća izvršio jači utjecaj nego ijedna druga knjiga

Ovogodišnji Festival europske kratke priče posvećen je razumu i osjećajima

Na festivalu koji se od 14. do 18. lipnja održava u Zagrebu i Zadru gostuju njemačka autorica Shida Bazyar, španjolska spisateljica Sara Mesa, talijanska spisateljica Giulia Caminito, mađarski novinar i pisac Sándor Jászberényi te brojni domaći pisci

Muški pjesnički blok na Besplatnim elektroničkim knjigama: Augustinčić, Bagić, Brlek, Ćosić, Dropuljić, Dunđerović, Mrkonjić i Vuco

S novoobjavljenim naslovima čitateljima je dostupno njih više od 300, od kojih je više od 170 pjesničkih zbirki, mahom nagrađivanih hrvatskih pjesnika i pjesnikinja, čime se mrežne stranice projekta BEK još jednom potvrđuju kao nezaobilazno mjesto za poklonike suvremene hrvatske književnosti

Bodljikava žica uzvišenosti

Teatrologinja, spisateljica i profesorica na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu Nataša Govedić piše o "Razstvaranju" Anne Carson, knjizi koju je preveo Miroslav Kirin, a početkom ove godine objavila Naklada Ljevak. Dosljednost eksperimenata koje provodi Carson na razini dramaturgije svojih zbirki nema premca, piše Nataša Govedić. A tu je i njezina velika tema: žalovanje, ogorčenje, bol, gubitak. Žilavost tragedije kao ljudskog iskustva

Žilavi strojevi za proizvodnju žive samo 4000 tjedana

Oliver Burkeman godinama je bio opsjednut vremenom i planiranjem, o čemu je pisao i veoma popularnu kolumnu u britanskom The Guardianu. A onda je jednog dana shvatio da nikad neće sve stići napraviti. Knjiga "4000 tjedana: Vodič kroz vrijeme za obične smrtnike" duhovita je i pametna zbirka eseja u kojima Burkeman istražuje zdravije načine odnošenja s vremenom i nudi neke praktične alate, nadahnut radovima filozofa, psihologa i duhovnih učitelja koji su svi, bez iznimke, odbili boriti se s vremenom i ovladati njime

ŠTO JE KLASIK? Goethe nas je naučio da je lako vladati, ali ne i upravljati, i da domoljublje kvari povijest

Puškin je "Fausta" prozvao Ilijadom modernoga života, a kako piše Viktor Žmegač, bogatstvo i raznolikost "Fausta" budi dojam da je on neka vrsta golemog književnog muzeja, u kojem je ipak sve ostalo svježe i pjesnički uzbudljivo. Tematika te vizionarske poetske drame koju je nazvao tragedijom zaokupljala ga je još od mladosti, pisao ju je u rasponu od šezdeset godina

Na devetom Zagreb Book Festivalu četrdesetak pisaca razgovarat će o – promjeni

Jesu li pandemija, potresi, rat, inflacija, tehnološki napredak ostavili tragove na vama i vašoj svakodnevici? Teško je vjerovati da nisu. Upravo je zato tema ovogodišnjeg, devetog Zagreb Book Festivala – koji će se održati od 22. do 26. svibnja u Kulturno-informativnom centru (KIC) te Knjižari Ljevak – promjena

U srcu čitanja je priča ili zagovor pripovijedanja

U nama živi pripovjedač naših života: oštri kritičar, ponekad milosrdni Samarijanac, dijete željno bajke sa sretnim završetkom ili makar zlobne vještice koju se može gurnuti u peć, izgubljeni odrastao željan zadovoljavajućih odgovora na svakodnevne ambivalencije i izazove. Taj unutar nas, svaki od mnogih unutra, on je istodobno čitatelj, pripovjedač i priča sama. Možda i nismo ništa više od priče

ŠTO JE KLASIK? Vesna Parun: žena pjesnik, ali ne i žena muškobanja, žena nerodilja, ali ne i žena nemajka

Nepokolebljiva duha, živjela je po svome, slobodno i nekonvencionalno. Nije gajila predrasude, ni dobne, ni rasne, ni rodne, granice je nisu zanimale. Bila je prva žena u nas koja je živjela isključivo od književnosti i za književnost. Nije bila akademkinja, ni stanovala u centru Zagreba, nego u stanu bez tople vode i grijanja, no znala je napisati pjesme koje traju. Snaga koja izlazi iz njih zadivljuje, a nježnost i ranjivost razoružavaju

PROZOR U POEZIJU Sanja Baković: Pet pjesama

U novom rukopisu Sanja Baković kroji svijet snažnih, trodimenzionalnih slika koji nastanjuje živi “ja” – on je lirski subjekt, on je pjesnikinja, ali on je i mi. Prepoznajemo se u “izgubljenom otoku” što lebdi sam za sebe, okružen morem; i mi savijamo žlice i jedemo metal u ljutnji; pretvaramo naš život u događaj; tražimo tog jednog čovjeka da mu stisnemo dlan, jer jedan je čovjek dovoljan. Nove pjesme Sanje Baković govore baš suprotno od njezina stiha: pisati o sebi nije niža vrsta pisma. Pisati o sebi često je jedini spas